NAMIRNICE KOJE UTIČU NA NAŠE RASPOLOŽENJE  I MOZAK

Tabela sadržaja:

Mozak predstavlja komandni centar našeg tela, najčešće čujemo „ Sve potiče iz glave“ , da to je istina, a kako hrana utiče na naš mozak i koja vrsta hrane je najbolja za razvoj, održavanje funkcije mozga, bolju koncentarciju i pamćenje ,  o tome u ovom Blogu.

Hrana koju konzumiramo utiče na celokupno telo ali ponajviše na funkcije mozga.

Pre svega zdravih masti one su zadužene da hrane mozak, povećavaju sivu masu i pomažu u sprečavanju kognitivnog pada. Tu spadaju sve namirnice bogate omega 3 – masnim kiselinama koje mozak koristi za građu nervnih moždanih ćelija a one su neophodne za učenje i pamćenje. Na vrhu je svakako  masna riba , potom koštunavo voće , seme bundeve i hladno ceđena ulja. Naučno je dokazano da da ljudi koji u ishrani imaju zastupljene omega 3 masne kiseline imaju bolju kontrolu u donošenju odluka, bolje pamćenja i emocije.

Antioksidansi iz borovnice  ali i drugog bobičastog voća, veoma su dobri u poboljšavanju pamćenja i pomažu da mozak ostane što vitalniji i tokom kasnijih godina.  Antioksidansi deluju protiv oksidativnog stresa i upale, stanja koja doprinose starenju mozga i neurodegenerativnim bolestima. Antioksidansi prenose kiseonik do moždanih ćelija i nataj način sprečavaju starenje.

Kurkuma , postaje sve popularnija ali i neverovatno korisna. Ovo antiinflamatorno i antioksidativno jedinjenje je pre svega od velike koristi za pamćenje. Može da pomogne i kod čišćenja amiloidnih plakova koje karakterišu demenciju.  Ovde se ne završava uticaj kurkume na mozak, naučna istraživanja su pokazala da povećava nivo seratonina i dopamina, što utiče na smanjenje depresije i aksioznosti.

I Brokoli je našao svoje mesto i predstavlja pravi eliksir za mozak.
Brokoi je prepun korisnih jedinjenja uključujući i antioksidanse. Izuzetno je bogat Vitaminom K, on je važan jer učestvuje u formiranju sfingolipida , vrste masnoće koje su deo moždanih ćelija. Ali pored ovog izuzetno važnog vitamina, sadrži i druga jedinjenja koja mu daju antioksidativne efkte što mozgu obezbedjuje bolju zaštitu od oskidativnih oštećenja.

Seme bundeve je nešto što nam je dostupno a sadrži izuzetno važne mikro i makroelemente, Gvožđe, Magnezijum, Cink, Bakar. Svi utiču na funkcije koje se dešavaju u našem organizamu, a u mozgu pomažu u kontroli nervnih završetaka.

Orašasti plodovi su prava hrana za srce i mozak visok sadržaj vitamina E , antioksidansi, povećavaju blagotvoran uticaj na zaštitu ćelija mozga od oštećenja slobodnim radikalima.

 

Naravno tu je i neizbežni Vitamin C , on je ključni u sprečavanju mentalnog pada. Povećan sadržaj  Vitamina C u krvi, povezan je sa poboljšanim aktivnostima koje podrazumevaju fokus, pamćenje, pažnju i brzinu odlučivanja. Vitamin C je izuzetno jak antioksidant i doprinosi zaštiti od depresije, aksioznosti, šizofrenije, Alchajmerove bolesti. Najbolji izvor Vitamina C su : kivi, paprika, paradajz i jagode.

Jaja su odličan izvor mnogh hranljivih materija za zdravlje mozga, pre svega vitamina B6, B12, folat i holin. Kada su jaja u pitanju akcenat možemo da stavimo na Holin koji koji je izuzetno važan mikronutrijent, koji je našem telu potreban za stvaranje acetilholina, koji je neurotransmiter i koji pomaže u regulisanju raspoloženja i pamćenja.  Veći sadržaj Holina omogućuje bolje pamćenje i mentalnu funkciju mozga. Holin nemamo u svim namirnicama, najbolji izvor Holina je žumance. I Vitamini B6 i B12 imaju važnu ulogu kao i folna kiselina u sprečavanju mentalnog pada i progreije mentalnih bolesti.

Na kraju i zeleni čaj je našao svoje mesto u poboljšanju funkcije mozga, njegov sadržaj kofeina poboljšava budnosti  i performanse pamćenja, memoriju i fokusiranje. Svakako da zeleni čaj ima i druge komponente koje ga čine dobrim odabirom za jutarnji napitak.